U selu Tavnik na Kraljevcu, poznatom po obilju stabala dunje, nalazi se jedinstvena anomalija: nekonvencionalni krastavac. Prije četiri godine Mila Bogićević i njen suprug krenuli su u kooperativni poduhvat s jednom beogradskom tvrtkom, ponudivši im povoljne uvjete za uzgoj ovog povrća. Oni osiguravaju potreban sadni materijal, sirovine i hranu, dok su zemljište i rad vlastiti doprinos. Dostupna je 24-satna savjetodavna služba. Slučajno sam naišao na radio reklamu i odlučio pokušati. Nije me mučio niti jedan trenutak žaljenja, jer se uzgoj krastavaca pokazao kao neizmjerno unosan pothvat. Na nama je odgovornost ponuditi zemljište, a sezona počinje sredinom svibnja i završava sredinom rujna. Nije pretjerano fizički zahtjevan, lišen zadataka poput okopavanja. Proces uključuje sadnju, njegu i žetvu, uz dodatnu sigurnost sigurne kupnje.
Robu isporučujemo, a uplata nam naknadno liježe na račun”, otkriva Mila. Prve godine oborila je dosadašnji rekord postigavši impresivan prinos od čak devet tona na samo pet ari zemlje, unatoč statusu novajlije. Sada su parcelu proširili na osam ari. Za uzgoj kornišona ključno je adekvatno i dosljedno zalijevanje jer ova biljka zahtijeva znatnu količinu vode. Osim toga, prije sadnje je potrebno dezinficirati tlo. Kornišoni se dijele u tri klase od kojih ovisi otkupna cijena. U prvu klasu spadaju kornišoni veličine od tri do šest centimetara, u drugu klasu spadaju kornišoni veličine od šest do dvanaest centimetara, a u treću klasu kornišoni veličine preko dvanaest centimetara. Veličina.
Cena kornišona u prvoj klasi je 140 dinara po kilogramu, dok je u drugoj klasi cena 90 dinara po kilogramu.Što se tiče treće klase, to nam nije primarno. Cilj nam je uravnotežena raspodjela između prve i druge klase, idealno u omjeru 50:50. Mila naglašava da se s četiri mjeseca rada može zaraditi i do 3000 eura. Prema njenim riječima, riječ je o profesiji koja ima potencijal da bude vrlo unosna, čak i da za nekoliko mjeseci premaši prosječna godišnja primanja u Srbiji. To je jednostavna jednadžba: što više radite, to više zarađujete. Međutim, pogrešno je vjerovati da se uzgoj i berba kornišona mogu obaviti bez napora.
Kao i svaki posao, zahtijeva predanost i naporan rad, ali isplativost ga čini isplativim. Kornišoni su najveći izazov u procesu uzgoja, ali uz vodstvo agronoma, koji su uvijek na raspolaganju, te prepreke možemo uspješno savladati, navodi Mila. Svi kornišoni uzgojeni u Srbiji izvoze se u Njemačku, gdje se konzumiraju kao alternativa kikirikiju i čipsu, često u njima dok se gledaju sportovi ili TV serije. Zato je ključno da kornišoni budu što sitniji jer u ovoj veličini postižu vrhunsku kvalitetu.
